Top 5 razloga zašto se reklamirati kod nas

Top 5 razloga zašto se reklamirati kod nas

      Zašto izabrati Radio Gradišku za svoj reklamni prostor? Top 5 razloga:  

Uvijek najbolje informacije

Uvijek najbolje informacije

Sa nama se informišite o svemu što se dešava u našem gradu, a i dalje...    

Mi pazimo na kvalitet

Mi pazimo na kvalitet

Objektivnost, brzina, istina, aktulnosti i zanimljivosti, naše su mjere za dobar radio.

Slušajte nas uživo

Od 7:00 do 21:00
Ukoliko nemate instaliran Winamp, besplatan program za slušanje možete ga preuzeti OVDJE
Top lista za 16.12.2017.god.
 

Login Form



Broj posjetioca

Imamo 77 gostiju na mreži


INCKO: NADLEŽNOST PRAVOSUDNIH INSTITUCIJA NIJE ZA NARODNU SKUPŠTINU RS PDF Štampa El. pošta
Politika - Politika RS, BiH, Svijet
petak, 15 april 2011 16:12

SARAJEVO, 15. APRILA (SRNA) - Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je tokom susreta sa glavnim tužiocem BiH Miloradom Barašinom u Sarajevu da postojanje nadležnosti državnih pravosudnih institucija nije pitanje za Narodnu skupštinu Republike Srpske (RS).

        Iz OHR-a je saopšteno da je Incko tokom današnjeg sastanka istakao da je nezavisno državno pravosuđe temelj svakog demokratskog društva i osnovni kriterijum za EU, uz napomenu da BiH nije izuzetak od ovog pravila.

        Incko je pozdravio napore tužioca Barašina da nastavi privoditi kriminalce pred lice pravde.

        "Kada političari ustrajno napadaju pravosudne institucije, to dovodi u sumnju njihovu opredijeljenost da se bore protiv kriminala", rekao je Incko.

        On je naveo da je Ustavni sud, koji je dejtonska institucija, dva puta donio odluku kojom je potvrdio da država ima obavezu da formira institucije neophodne za vršenje njenih dužnosti u ovoj oblasti, te dodao da OHR očekuje snažnu podršku djelovanju ovih institucija.

        Incko je Barašinu prenio da je Upravni odbor Savjeta za provođenje mira takođe u više navrata iskazao podršku državnim pravosudnim institucijama.

        Incko je naglasio da bi "pokušaji entiteta da ruše državni zakon predstavljalo kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma".

        On je naveo da je nezavisan i nepristrasan pravosudni sistem od suštinskog značaja kako bi se obezbijedila vladavina prava, unaprijedila ljudska prava i slobode kao i proces pomirenja, te kako bi se garantovala funkcionalna tržišna ekonomija.        

        "To je temelj svake demokratije i jedan od ključnih političkih uslova za pristupanje Evropskoj uniji i evroatlantskim integracijamam", dodaje se u saopštenju OHR-a.

 
DOKAZAN UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT PDF Štampa El. pošta
Politika - Politika RS, BiH, Svijet
petak, 15 april 2011 11:15

        HAG, 15. APRILA /SRNA/ - Sudsko vijeće Haškog tribunala zaključilo je da je Tužilaštvo u predmetu slučaj "Gotovina i drugi" dokazalo svoje tvrdnje o počinjenju udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem protjerivanja srpskog stanovništva iz Hrvatske i otimanja njihove imovine.

        Kao ključni dokaz za dokazivanje udruženog zločinačkog poduhvata navedeni su transkripti sa sastanka u Brionima, a tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman označen je kao prvo čovjek udruženog zločinačkog poduhvata.

        "Udruženi zločinački poduhvat stvoren je krajem jula 1995. godine i nastavljen je tokom perioda kojeg pokriva optužnica. Udruženi zločinački poduhvat bio je ne samo počinjenje krivičnih djela raznih ratnih zločina, već i nezakonito zadržavanja, pritvaranja, razbojništva, okrutnog postupanja i slično.

        Vijeće zaključuje da je predsjednik /Franjo/ Tuđman bio politički i vojni vođa prije i za vrijeme perioda kojeg pokriva optužnica i bio ključna figura udruženog zločinačkog poduhvata. Tuđman je želio Krajinu ponovo naseliti Hrvatima", kazao je predsjedavajući Sudskog vijeća Alfons Ori.

        Sudsko vijeće zaključilo je da su članovi udruženog zločinačkog poduhvata bili i Gojko Šušak, Zvonimir Červenko i drugi ljudi koji su blisko sarađivali s Tuđmanom.

        Haški tribunal osudio je danas hrvatskog generala Antu Gotovinu na 24 godine zatvora, a generala Mladena Markača na 18 godina, za zločine nad Srbima u Krajini počinjene u toku i poslije akcije "Oluja" 1995. godine.
        
         Ivan Čermak oslobođen je svih optužbi.

         Gotovina je proglašen krivim kao učesnik udruženog zločinačkog poduhvata za progon, deportaciju, pljačku javne i privatne imovine, bezobzirno razaranje, ubistvo kao zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, te nečovječna djela i okrutno postupanje.

        Markač je proglašen krivim kao učesnik udruženog zločinačkog poduhvata za progon, deportaciju, pljačku javne i privatne imovine, bezobzirno razaranje, ubistvo kao zločin priotiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, nečovječna djela i okrutno postupanje.

        Gotovina, Čermak i Markač bili su optuženi za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, koji je za cilj imao prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva sa područja Krajine u Hrvatskoj. "Oluja" i akcije koje su uslijedile trajale su od 4. avgusta do 15. novembra 1995. godine.

        Ostali učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu bili su, prema optužnici, tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske /HV/ do jula 1995. Janko Bobetko i njegov nasljednik na toj dužnosti od jula 1995. Zvonimir Červenko.

        Ante Gotovina je bio komandant Zbornog područja Split HV-a od oktobra 1992. do marta 1996. i bio je vrhovni operativni komandant južnog dijela područja Krajina tokom "Oluje".

        Ivan Čermak bio je na položaju pomoćnika ministra odbrane u hrvatskoj Vladi od 1991. do 1993, a od 5. avgusta 1995. komandant Zbornog mjesta Knin, koje je obuhvatalo opštine Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Knin, Nadvoda i Orlić.

        Mladen Markač bio je komandant Specijalne policije MUP-a Hrvatske od 18. februara 1994. i bio je pomoćnik ministra unutrašnjih poslova.

        Trojica generala su, kako se navodi, komandovala hrvatskim snagama koje su počinile brojna kršenja međunarodnog humanitarnog prava tokom te akcije, uključujući ubistva i nečovječno postupanje prema krajinskim Srbima, kao i njihovu prisilnu deportaciju u BiH i Srbiju. U optužnici se navode zločini razaranja širokih razmjera i pljačkanja sela, domova i drugih objekata krajinskih Srba.

        Suđenje hrvatskim generalima počelo je 11. marta 2008. godine. Za 303 dana suđenja u spis je uvršteno 4 819 dokaznih predmeta. Raspravno vijeće saslušalo je svjedočenje ukupno 145 svjedoka, od kojih je 81 pozvalo Tužilaštvo, 57 odbrana, a sedam Raspravno vijeće.

        Čermak i Markač su se Tribunalu dobrovoljno predali 11. marta 2004. godine. Gotovina je uhapšen u Španiji 7. decembra 2005. godine, a u pritvorsku jedinicu je prebačen tri dana kasnije.

                                        /kraj/jt

 
DANAS PRESUDA GOTOVINI, ČERMAKU I MARKAČU PDF Štampa El. pošta
Politika - Politika RS, BiH, Svijet
petak, 15 april 2011 09:50

        HAG, 15. APRILA /SRNA/ - U Haškom tribunalu danas će biti izrečena presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, optuženima za zločine počinjene u toku i poslije operacije "Oluja" 1995. godine.
        
        U završnoj riječi, krajem avgusta i početkom septembra prošle godine, Tužilaštvo je predložilo da Gotovini bude izrečena kazna od 27, Markaču od 23, a Čermaku od 17 godina zatvora, dok je odbrana zatražila oslobađajuće presude.
        
        Gotovina, Čermak i Markač optuženi su za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, koji je za cilj imao prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva sa područja Krajine u Hrvatskoj. Operacija "Oluja" i akcije koje su uslijedile trajale su od 4. avgusta do 15. novembra 1995.

        Ostali učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu bili su, prema optužnici, tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske /HV/ do jula 1995. Janko Bobetko i njegov nasljednik na toj dužnosti od jula 1995. Zvonimir Červenko.

        Ante Gotovina je bio komandant Zbornog područja Split HV-a od oktobra 1992. do marta 1996. i bio je vrhovni operativni komandant južnog dijela područja Krajina tokom "Oluje".

        Ivan Čermak bio je na položaju pomoćnika ministra odbrane u hrvatskoj Vladi od 1991. do 1993, a od 5. avgusta 1995. komandant Zbornog mjesta Knin, koje je obuhvatalo opštine Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Knin, Nadvoda i Orlić.

        Mladen Markač bio je komandant Specijalne policije MUP-a Hrvatske od 18. februara 1994. i bio je pomoćnik ministra unutrašnjih poslova.

        Trojica generala su, kako se navodi, komandovala hrvatskim snagama koje su počinile brojna kršenja međunarodnog humanitarnog prava tokom te akcije, uključujući ubistva i nečovječno postupanje prema krajinskim Srbima, kao i njihovu prisilnu deportaciju u BiH i Srbiju. U optužnici se navode zločini razaranja širokih razmjera i pljačkanja sela, domova i drugih objekata krajinskih Srba.

        Direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac izjavio je da očekuje da Tribunal osudi hrvatske generale i istakao da je posebno važno da bude prihvaćena teza iz optužbe o etničkom čišćenju, jer presuda sa takvom konstrukcijom udruženog zločinačkog poduhvata neminovno ide i ka hrvatskoj državi.

        "Nama je značajno da sud prihvati glavnu tezu optužbe u presudi, a to je da su ova trojica optuženih hrvatskih generala kroz udruženi zločinački poduhvat na čijem čelu je bio Franjo Tuđman, kao predsjednik Hrvatske i vrhovni komandant Oružanih snaga Hrvatske, isplanirali i izveli `Oluju`. Time su zapravo izveli i isplanirali etničko čišćenje Srba sa područja Krajine", rekao je Štrbac Srni.

        Štrbac smatra da presuda neminovno mora da dovede do suočavanja Hrvatske sa tamnijom stranom novije istorije i dodao da 1 922 ubijenih i nestalih u "Oluji" jeste jedan od crnih rekorda posljednjeg rata na prostorima bivše Jugoslavije.

        "Presuda hrvatskim generalima treba da bude kamen međaš koji će Hrvatsku osvijestiti. Kad kaže jedna najveća pravosuda institucija na svijetu da je počinjeno etničko čišćenje, takve činjenice govore da se država mora osvijestiti", napomenuo je Štrbac.

        Suđenje hrvatskim generalima počelo je 11. marta 2008. godine. Za 303 dana suđenja u spis je uvršteno 4 819 dokaznih predmeta. Raspravno vijeće saslušalo je svjedočenje ukupno 145 svjedoka, od kojih je 81 pozvalo Tužilaštvo, 57 odbrana, a sedam Raspravno vijeće.

        Čermak i Markač su se Tribunalu dobrovoljno predali 11. marta 2004. godine. Gotovina je uhapšen u Španiji 7. decembra 2005. godine, a u pritvorsku jedinicu je prebačen tri dana kasnije. /kraj/ljlg/da

 
AMERIKA I EU RAZMATRAJU DALjE KORAKE PDF Štampa El. pošta
Politika - Politika RS, BiH, Svijet
petak, 15 april 2011 07:36

        SARAJEVO, 15. APRILA /SRNA/ - SAD zajedno sa EU i drugim članovima Savjeta za provođenje mira /PIK/ razmatraju dalje korake nakon što je Narodna skupština Republike Srpske usvojila je odluku o raspisivanju referenduma u RS, izjavio je sinoć zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Tomas Kantrimen.

        "To ćemo odlučiti i reagovaćemo po svom kalendaru, ali danas nemam šta da objavim u tom pravcu. Bili smo jasni da takav referednum nije uopšte u skladu sa Dejtonom, jer postavlja pitanje da li je nešto drugo u skladu sa Dejtonom i ima unutrašnju kontradikciju", rekao je Kantrimen.

        Američki diplomata rekao je u telefonskom razgovoru iz Vašingtona novinarima u američkoj Ambasadi u Sarajevu da govori "bez dlake ne jeziku", jer je to bio i ton rasprava u Narodnoj skupštini RS.

        "Znam da će neki to tumačiti kao napad na RS, ali volio bih da naglasim da je to daleko od istine, jer niko nije govorio sa više poštovanja za RS nego ja. Stalno naglašavam da su SAD dosljedne u podršci Dejtonu i njegovoj centralnoj formuli - jedna država, dva jaka entiteta i tri konstitutivna naroda", rekao je Kantrimen.

        On je naglasio da će se SAD suprotstaviti kada god neko napada entitete i njihu legitimnost, ali isto tako i kada se napada država, njeno postojanje, nadležnost i legitimnost.

        "Ne želimo napasti RS niti interese njenih građana nego imamo obavezu kada vidimo negativnu retoriku u BiH da jasno izjavimo šta je naš stav. To što smo vidjeli juče je napad na centralnu formulu i poimanje dejtonskog Ustava", smatra Kantrimen.

        On je istakao da postoji način za pregovaranja i razgovaranje o problemima u državnim i praovosudnim institucijama. "Nažalost nismo vidjeli da su bili korišteni to načini nego smo vidjeli pokušaj koji idu van okvira Dejtona i na direktan napad na legitimnost ne samo pravosudnih institucija nego i same države", rekao je zamjenik pomoćnika državnog sekretara.

        Prema njegovim riječima, problematizovanje rada pravosuđa u BiH može pokrenuti istim političkim načinima na koje su uspostavljene takve institucije, a to je dogovor političkih stranaka, rasprava i glasanje u Parlamentarnoj skupštini BiH.

        "Za nas je to pitanje dosljednosti. Nije logično i dosljedno braniti Dejtonski sporazum a istovremeno napasti centralne stubove Ustava, kao što nije logično ni dosljedno braniti vladavinu prava, koja je osnova svake evropske države i istovremeno napadati sud nad kojim nemate uticaj", rekao je Kantrimen.

        On je dodao da takođe nije logično i dosljedno reći da je cilj članstvo u EU, a istovremeno se takvom retorikom udaljavati od tog cilja.

        "Postoje drugi načini po dejtonskog Ustavu za reformu pravosudnih institucija u BiH. Kao što je rekao visoki predstavnik Valentin Incko juče, referendum nije jedan od načina", napomenuo je zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD.

        Kantrimen je rekao da ne zna šta je namjera referenduma, ali kao da kao proces takav referendum ne može dovesti do rezultata da se vraćaju nadležnosti sa nivoa države na entitete.

        Narodna skupština Republike Srpske usvojila je odluku o raspisivanju referenduma u RS na kojem bi građani trebalo da se izjasne da li podržavaju nametnute zakone visokog predstavnika u BiH, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH, te njihovu neustavnu verifikaciju u parlamentu BiH.

        Poslanici su usvojili set od 29 zaključaka među kojima i zaključak da se Narodna skupština RS ograđuje od rada Suda i Tužilaštva BiH, kao i da te pravosudne institucije generišu međunacionalnu mržnju i netrepeljivost.        /kraj/bm

 
JEREMIĆ DANAS U BANjALUCI PDF Štampa El. pošta
Politika - Politika RS, BiH, Svijet
petak, 15 april 2011 07:34


        BEOGRAD, 15. APRILA /SRNA/ - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovaraće večeras u Banjaluci sa ministrom inostranih poslova Srbije Vukom Jeremićem.

        Nakon sastanka, koji je najavljen za 18.30 časova u Palati Republike, predviđene su izjave za novinare.

        Iz kabineta šefa srpske diplomatije juče su najavili Jeremićev dolazak u Banjaluku, ali nisu mogli da kažu razlog posjete, niti teme o kojima će se razgovarati. /kraj/vš

 
REFERENDUM-RADOJIČIĆ: OČEKIVANO NEGATIVNO REAGOVANjE PDF Štampa El. pošta
Politika - Politika RS, BiH, Svijet
četvrtak, 14 april 2011 15:27

BANjALUKA, 14. APRILA /SRNA/ - Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske /RS/ Igor Radojičić ocijenio je da su se moglo očekivati negativno reagovanje nakon jučerašnje odluke parlamenta Srpske o raspisivanju referenduma o zakonima koje je nametnuo visoki predstavnik.

        "Sve te izjave i saopštenja boluju od stereotipa, koji ne polazi od problema u pravosuđu BiH, već od pristupa da je sve što je nametnuo visoki predstavik samo po sebi dato i odlično i ništa se ne može mijenjati", rekao je Radojičić novinarima u Banjaluci.

        On je podsjetio da se u stotinama nametnutih odluka visokih predstavnika u proteklih 15 godina mnogo toga pokazalo kao pogrešno, što su priznali i mnogi strani zvaničnici.

        "U zaključcima Narodne skupštine dati su stavovi o tome u kojim pravcima treba vršiti reformu pravosuđa BiH, a referendum je jedan vid demokratskog izjašnjavanja građana o ovom pitanju", rekao je Radojičić, dodajući da je ovo prilika da građani RS daju svoje mišljenje po tom pitanju.

        On je rekao da jučerašnja odluka Narodne skupštine ide na Vijeće naroda, koje ima propisane rokove u kojima može da ocijeni povredu vitalnog nacionalnog interesa i da stavi veto.

        Prema njegovim riječima, rok za održavanje referenduma ne može biti kraći od 30 dana ni duži od šest mjeseci od stupanja na snagu odluke, što se dešava nakon što ona prođe sve faze, uključujući Vijeće naroda i eventualno Ustavni sud RS.

        "Nemoguće je precizirati datum, jer su svi rokovi u vezi sa Vijećem naroda i Ustavni sudom dosta fluidni i mogu potrajati mjesec danas i više", rekao je Radojičić.

        Narodna skupština RS usvojila je juče odluku o raspisivanju referenduma u RS na kojem bi se građani izjasnili da li podržavaju nametnute zakone visokog predstavnika u BiH, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH, te njihovu neustavnu verifikaciju u parlamentu BiH.                

 
<< Početak < Prethodna 251 252 253 254 255 256 257 258 259 260 Sledeća > Kraj >>

Strana 251 od 294